Ribari koji obavljaju gospodarski i mali obalni ribolov
Broj ribara kojima je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i povlastica za obavljanje malog obalnog ribolova na dan 31.12.2024. godine iznosio je 6.172 što je smanjenje od 4,5% u odnosu na 2023. godinu. U gospodarskom ribolovu bilježi se 86 povlastica manje od čega je njih 56 brisano radi trajne obustave ribolovnih aktivnosti. Kod malog obalnog ribolova, u 2024. godini je 208 povlastica manje u odnosu na 2023. godinu, a obzirom da se radi o povlasticama koje su neprenosive i nisu nasljedne, za očekivati je da će se broj izdanih povlastica za mali obalni ribolov nastaviti smanjivati.
Ribarska plovila
Ukupan broj ribarskih plovila u 2024. godini iznosio je 6.860 što predstavlja smanjenje ribolovne flote za 6,3% u odnosu na 2023. godini kada smo imali 7.325 ribarskih plovila. Ukupna veličina ili bruto tonaža (BT) plovila u 2024. godini, u odnosu na 2023. godinu, smanjila se za 13%, dok se ukupna snaga pogonskog stroja plovila (kW) smanjila za 6,8%. Ako pogledamo prema dužinskim segmentima plovila, broj ribarskih plovila koja imaju 15 metara i više duljine preko svega smanjen je za 52 plovila što predstavlja smanjenje od 18% u tom segmentu, dok je broj plovila manjih od 15 metara preko svega smanjen za 465 plovila. Od navedenih 465 plovila, 86 plovila su iz gospodarskog ribolova na moru dok je 208 plovila pripada malom obalnom ribolovu. Preostali dio plovila brisan je iz registra flote obzirom da se radilo o plovilima koja više nemaju važeću povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Smanjenje ribolovne flote rezultat je kombinacije ekoloških, regulatornih, ekonomskih i društvenih čimbenika. Očuvanje održivosti ribolovnih stokova zahtjeva usklađivanje ribolovnog kapaciteta sa ribolovnim mogućnostima kako bi se osigurala obnova resursa i očuvala ravnoteža morskih ekosustava. U tom kontekstu i Republika Hrvatska provodi mjere upravljanja ribolovnim resursima utemeljene na znanstvenim preporukama, koje uključuju ograničavanje ulova i smanjivanje ribolovnog kapaciteta i napora. Jedna od mjera koja se provodi u tom smislu je trajna obustava ribolovnih aktivnosti odnosno trajno povlačenje plovila iz ribolovne flote, uz financijsku podršku, koja je utjecala na smanjenje naše ribolovne flote.
Ribarske mreže prema vrstama
Prikazane su ribarske mreže prema vrstama i izdanim odobrenjima za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Najznačajniji ribolovni alati po količini i vrijednosti iskrcaja su pridnena povlačna mreža koća čiji broj u 2024. godini iznosi 311 i plivarica srdelara kojih je bilo 141 u 2024. godini. Najveći brojčani udio predstavljaju mreže stajačice čiji broj se nije znatno mijenjao u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu.
Iskrcaj morskih organizama
U 2024. godini iskrcano je 41.904 tone ribe i drugih morskih organizama, dok je 2023. godine iskrcano 55.203 tona. Vidljivo je značajno smanjenje ukupnog iskrcaja (-24%) na koje je ponajviše utjecao manji iskrcaj male plave ribe gdje bilježimo da je iskrcano 12.611 tona manje ribe (-26%). Riječ je o posljedici niza čimbenika, među kojima su najznačajnije restriktivne mjere upravljanja resursom male plave ribe, kojima se ograničavaju mogućnosti ulova i iskrcaja s ciljem uspostave održivog ribolova i očuvanja ribljih stokova. Takve mjere su, u konačnici, dovele do trajnog prestanka ribolovne aktivnosti pojedinih plovila, za koja obavljanje ribolova više nije ekonomski isplativo. Ribolov preostalih plovila odvija se unutar okvira održivog upravljanja, dodatno otežanog utjecajem klimatskih promjena. Sve češća i dugotrajnija razdoblja nepovoljnih vremenskih uvjeta dodatno ograničavaju mogućnosti ribolova. Udio iskrcaja male plave ribe u ukupnom iskrcaju i dalje ostaje najznačajniji segment hrvatskog ribarstva te iznosi 87% u 2024. godini, dok je 2023. godine udio bio nešto veći i iznosio je 89%. Gospodarski najznačajnija vrsta – srdela u ukupnom iskrcaju ima udio od 48%, a slijedi je inćun sa 29% udjela. Udio bijele morske ribe iznosi 7% od čega najviše pripada vrstama poput oslića, komarče, trlje blatarice, grdobine, lista i cipla.
Prva prodaja morskih organizama
Prema konačnim podacima za 2024. godinu, ukupna vrijednost prve prodaje ribe i drugih morskih organizama iznosila je 53,2 mil. € što predstavlja smanjenje u odnosu na 2023. godinu (-11%). Imajući u vidu da je ukupna količina iskrcaja manja (-24%), realno zapravo bilježimo povećanje vrijednosti prodanih proizvoda ribarstva, odnosno vidljiv je rast prosječnih cijena kod većine proizvoda ribarstva. Prosječna cijena po kilogramu za sve prodane proizvode ribarstva iznosila je 1,12 €/kg u 2023. godini, dok u 2024. godini iznosi 1,33 €/kg.
Ako pogledamo vrijednost prve prodaje po grupama morskih organizama, kod bijele ribe vidljiv je rast vrijednosti prve prodaje za 353.885 € (+3%) dok je količina manja (-12%) u odnosu na 2023. godinu. U grupi morskih organizama glavonošci, količina iskrcaja je također smanjena (-2%) dok je vrijednost u 2024. godini povećana (+6%) u odnosu na 2023. godinu. Isto je i kod velike plave ribe gdje je vrijednost povećana za 195.651 € (+9), a ukupan iskrcaj manji (-7%). Kod hrskavične ribe se pak bilježi povećanje vrijednosti (+20%) ali i iskrcaja (+14%). U segmentu naše najznačajnije grupe morskih organizama, male plave ribe, vrijednost je smanjena za 6,64 mil. € (-21%) u 2024. godini što odgovara smanjenju količine iskrcaja (-26%) i činjenici da se cijene na tržištu male plave ribe nisu značajno mijenjale bez obzira na značajan pad ponude.