Riboprerađivačka industrija Republike Hrvatske u 2018. i 2019. godini

Tijekom 2020. godine provedeno je prikupljanje podataka o riboprerađivačkoj industriji Republike Hrvatske za 2018. i 2019. godinu. U 2019. godini u Hrvatskoj su djelovala 34 poduzeća s preradom ribe kao glavnom djelatnošću. Poduzeća su prema broju zaposlenika podijeljena u tri segmenta (1-10 zaposlenika, 11-49 zaposlenika, 50-249 zaposlenika), a najveći broj poduzeća (17) i najveći broj zaposlenih je u segmentu 50-249 zaposlenika. U segmentu 11-49 zaposlenika bilo je 7 poduzeća, a segmentu s manje od 10 zaposlenika 10 poduzeća. *

 

Riboprerađivačka industrija Republike Hrvatske započela je svoj razvoj duž obale i na otocima, blizu važnih ribolovnih područja, kako bi se osigurao stabilan izvor sirovog materijala i optimizirao proces proizvodnje. Tvornice za preradu pružale su mogućnost zaposlenja i izvor prihoda lokalnim zajednicama te se postupno razvila međuovisnost socio-demografske dinamike lokalnih zajednica i riboprerađivačke industrije.


Sušenje ribe ispred tvornice Sloboda, Sućuraj. Izvor: Od barake do fabrike

Prelaskom na nove tržišne uvjete te povećanjem troškova proizvodnje i manjka radne snage, krajem 20. stoljeća smanjio se broj pogona za preradu na otocima i na obali. S druge strane, posljednjih godina, zajedno s procesom unaprjeđenja infrastrukture (autocesta A1), odvio se opsežan proces preseljenja industrije u poslovne zone u zaleđu. Također, pristup pretpristupnim fondovima, otvaranje EU tržišta nakon 2013. godine te kasnije pristup EU fondovima donijeli su novi zamah industriji prerade ribe i otvorili mogućnost za strane investicije, tehnološki napredak i inovacije koje su potaknuli oživljenje i postojan rast industrije prerade ribe posljednjih godina.


Mišlov d.o.o., pogon za preradu plave ribe, Poličnik

U morskom ribarstvu Republike Hrvatske dominira ulov sitne plave ribe (preko 80%) s riboprerađivačkom industrijom kao glavnim odredištem. Upravljanje ribolovom temeljeno na prostorno-vremenskim ograničenjima koja se primjenjuju na lov sitne plave ribe, utječe na stabilnu opskrbu sirovinom, što je rezultiralo razvijanjem novih strategija u poslovnom planiranju, diverzifikacijom proizvodnje i osiguravanjem stabilnog dotoka sirovina s globalnog tržišta ribe i ribljih proizvoda. Ipak, riboprerađivačka industrija i dalje je uglavnom ovisna o domaćem ulovu sitne plave ribe, pri čemu neka od poduzeća imaju i vlastita ribarska plovila. Kako bi smanjili ovisnost o domaćem materijalu, razvija se trend vertikalne integracije poslovanja (ribolov, akvakultura, trgovina) te razvijanje različitih proizvoda s visokom dodanom vrijednosti.


Marinirani fileti inćuna, Arbacommerce

Hrvatska je jedna od zemalja članica Europske Unije koja ribu i riblje proizvode više izvozi nego uvozi, što je najviše izraženo u vrijednosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz ribe i ribljih prerađevina postojano raste od 2013. godine, kako u količini, tako i u vrijednosti, te 2019. doseže 54 tisuće tona te 209 milijuna eura vrijednosti. Uvoz ribe i ribljih prerađevina posebno je porastao u razdoblju 2018.-2019. i količinom gotovo nadmašio izvoz. Ipak, vrijednost uvezenih proizvoda niža je od vrijednosti izvoza, najviše zbog velikog udjela haringe i smrznute srdele uvezene za potrebe tunogojilišta. Gotovo 75% ribe i ribljih proizvoda uvezeno je u 2018. i 2019. iz pet zemalja – Španjolske, Švedske, Nizozemske, Italije i Portugala, a preko 82% ukupnog izvoza odnosi se na Italiju, Španjolsku, Sloveniju, Albaniju i Japan. Drugi važni trgovinski partneri, koji obuhvaćaju 90% trgovinske razmjene su Francuska, Srbija, Argentina, Čile i Njemačka.

Prosječna veličina poduzeća – mjerena ekvivalentom punog radnog vremena – u 2019. je iznosila 47,5 zaposlenika, što je porast u odnosu na 2018. godinu, ali pad u odnosu na 2017. godinu. Prosječna plaća po ekvivalentu punog radnog vremena porasla je od 14,4 tisuće eura u 2018. na 15,2 tisuće eura u 2019. godini. Uzevši u obzir COVID krizu, koja je produbila problem manjka kvalificirane radne snage, kao i poboljšanje ekonomskih indikatora, može se očekivati daljnji porast u visini plaća, ali također i neke promjene u nacionalnoj strukturi zaposlenika radi uvoza radne snage. Produktivnost rada u 2018. godini iznosila je 25,5 tisuće eura, a u 2019. porasla je na 29,7 tisuća eura.


Pregled strukture riboprerađivačke industrije Republike Hrvatske 2013.-2019., STECF 21-14

Ukupni prihodi sastoje se od prometa (68% u 2018., 71% u 2019.), ostalih prihoda (32% u 2018., 28% u 2019.) i operativnih potpora (<1% u 2018., <1% u 2019.). Premda potpore ne zauzimaju velik udio u ukupnim prihodima, važne su kao jedan od faktora ekonomskog rasta, posebno za poduzeća u segmenu 11-49 te 50-249 zaposlenika. Potpore u kombinaciji sa stranim investicijama – važne za trgovinu u tržišni know-how te za razvijanje tržišne mreže – zajedno s otvaranjem poslovnih zona s pogodnim uvjetima za kupovinu zemljišta, rezultirale su velikim promjenama u sektoru prerade ribe posljednih nekoliko godina, podupirući velike nvesticije i diverzifikaciju proizvodnje. Promet u 2019. godini iznosio je više od 116 milijuna eura, 21 milijun eura više nego u 2018, što odgovara rastu od 22%. Nakon fluktuacija 2011.-2013., ukupni prihodi kontinuirano rastu od 2013. (83,8 milijuna eura) do 2019 (163,1 milijun eura). U usporedbi s 2011. godinom (prema podacima prikupljenim socio-ekonomskim prikupljanjem), ukupan prihod porastao je za 49 milijuna eura, odnosno za 72,6%.

Ukupni troškovi proizvodnje rasli su postupno zajedno s prihodima tijekom izvještajnog razdoblja, s porastom od 12% u 2019. u odnosu na 2018. U usporedbi s 2011., troškovi proizvodnje porasli su za 54%. Plaće i naknade u izvještajnom razdoblju 2011.-2019. činile su 17-18% ukupnih troškova, a troškovi energije 4-5% ukupnih troškova.


Pokazatelji ekonomskih rezultata riboprerađivačke industrije Republike Hrvatske 2013.-2019. godine, STECF 21-14

Bruto dodana vrijedost u 2019. je porasla za 26% u usporedbi s 2018. te je nastavila trend rasta kroz čitavo izvještajno razdoblje. Drugi ekonomski indikatori također pokazuju nastavak pozitivnog trenda. Dobit prije kamata i poreza povećala se u 2019. u odnosu na 2018. na 15,2 milijuna eura, a neto profit povećao se za 13,6 milijuna eura, ili 75%. Operativni novčani tok generiran sektorom prerade iznosio je u 2019. 24,6 milijuna eura, što je povećanje od 43% u odnosu na 2018. godinu. Nakon razdoblja intenzivnih investicija 2016.-2018., povrat ulaganja povećao se u 2019. na 8,2%. U isto vrijeme, ukupna vrijednost nekretnina povećala se sa 127,2 milijuna eura u 2016 na 184,5 milijuna eura u 2019.

Detaljniju ekonomsku analizu pročitajte u priloženom izvještaju o riboprerađivačkoj industriji za 2018. i 2019. godinu.

STECF 21-14 – EU Fish Processing

*Populacija riboprerađivača obuhvatila je poduzeća koja se bave preradom ribe kao glavnom djelatnošću i poduzeća koja obavljaju preradu kao dodatnu djelatnost. Svim poduzećima koja prema evidenciji Uprave veterinarstva imaju odobreni objekt za Proizvode ribarstva poslan je obrazac te je komunikacijom utvrđeno obavlja li poduzeće aktivno preradu ribe i je li prerada glavna djelatnost u referentnim godinama. Zbog ovakvog metodološkog pristupa može doći do nekih razlika u veličini populacije i ekonomskim indikatorima pri usporedbi s EUROSTAT podacima.