Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava ribarstva, provelo je istraživanje o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu s ciljem utvrđivanja neto dostupnosti proizvoda ribarstva i akvakulture kao i vidljive potrošnje po glavi stanovnika.
Neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture, iz koje smo izuzeli količinu za koju smo izračunali da su utrošili strani turisti, dostupna stanovništvu Republike Hrvatske u 2024. godini iznosila je 83.489.906,83 tonu (u ekvivalentu žive mase za sve robne skupine). U odnosu na 2023. godinu vidljivo je smanjenje od 6% na što je najviše utjecalo smanjenje iskrcaja u odnosu na ranije godine.
Vidljiva potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u 2024. godini po glavi stanovnika (per capita) u Republici Hrvatskoj iznosila je 21,59 kg po glavi stanovnika.
Od početka provođenja istraživanja o dostupnoj i vidljivoj potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture bilježi se trend blagog povećanja potrošnje, koja u 2024. godini nije rasla, ali je ostala na sličnim razinama kao u 2023. godini.
S potrošnjom od 21,59 kg/per capita u 2024. godini i 22,96 kg/per capita u 2023. godini, Republika Hrvatska se i dalje nalazi u gornjem dijelu po pitanju potrošnje proizvoda ribarstva i akvakulture među europskim državama Takav položaj je i očekivan, s obzirom na naše iznimne prirodne datosti – dugu obalu Jadranskog mora, bogatu ribarsku tradiciju i snažnu povezanost stanovništva s morem. Visoko smo plasirani ondje gdje nam resursi i znanje daju prednost. Iznad nas su Portugal sa 53,61 kg/per capita u 2023. godini, Španjolska sa 40,68 kg/per capita, koje slijede Italija sa 30,58 kg/per capita te Luksemburg i Cipar.
Od navedenog iznosa potrošnje po glavi stanovnika, udio proizvoda iz ribolova iznosi 81%, dok je udio potrošnje iz akvakulture 19%. Od 21,59 kg/per capita potrošnje u 2024. godini, 17,47 kg potječe iz ribolova, a 4,12 iz uzgoja. Nadalje, od 21,59 kg, 47% potječe iz domaćeg ulova i uzgoja, odnosno za 10,12 kg/po glavi stanovnika možemo zaključiti da je hrvatska riba.
Ako pogledamo EU, udio u potrošnji ribe u EU je 71% naprama 21% u korist ribolova (ili divljeg ulova) što su podaci za 2023. godinu. Globalno, akvakultura čini već 51% u potrošnji, a predviđanja su da će taj udio i dalje rasti i do 2034. godine doseći 61%. Kod nas će udio akvakulture u potrošnji ribe sigurno također rasti, ali nije za očekivati da će doseći globalne trendove. Ono što možemo očekivati je da će udio potrošnje iz domaće proizvodnje još malo rasti jer se smanjuje izvoz što je posljedica ne samo smanjenog iskrcaja koji je evidentan nego i činjenice da se i na našem tržištu ostvaruju konkurentne cijene i da potrošači preferiraju domaću ribu.