Dostupnost i vidljiva potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u Republici Hrvatskoj u 2022. i 2023. godine

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava ribarstva, provelo je novo istraživanje o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture u Republici Hrvatskoj za 2022. i 2023. godinu s ciljem utvrđivanja neto dostupnosti proizvoda ribarstva i akvakulture kao i vidljive potrošnje po glavi stanovnika. Istraživanje o tome kolika je potrošnja ribe po glavi stanovnika provodi se od 2018. godine.

Kako bi se izračunala vidljiva potrošnja po glavi stanovnika, izračunata je dostupna (neto) ponuda proizvoda koja je podijeljena s brojem stanovnika. Dostupna ponuda izračunata je na način da je ukupnoj proizvedenoj količini proizvoda ribarstva pridodan uvoz te je od dobivenog rezultata oduzet izvoz. Unutar opisanog izračuna postoji još niz korištenih pravila koja su detaljnije opisana u metodologiji. Važno je napomenuti da je procijenjena vidljiva potrošnja stranih turista koja je izuzeta iz neto ponude, kao i da su izuzete skupine proizvoda koje nisu namijenjene ljudskoj potrošnji, poput male plave ribe koja se koristi za ishranu plavoperajne tune na uzgajalištima i uvezenih sleđeva haringe s istom namjenom. Svi dobiveni rezultati prikazani su po robnim skupinama odnosno kao proizvodi u svježem ili rashlađenom stanju (riba) te proizvodi u dorađenom ili prerađenom obliku (smrznuti, fileti, sušeni, soljeni i dimljeni te pripremljeni ili konzervirani). Sve količine pretvorene su ekvivalente žive mase kako bi bili usporedivi.

Neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture, bez potrošnje od strane turista, dostupna stanovništvu Republike Hrvatske u 2022. godini iznosila je 93.936 tona, a u 2023. godini 88.629 tona. U 2023. godini je vidljivo smanjenje neto ponude za 6% čemu je najviše doprinijelo smanjenje ponude svježe i rashlađene ribe, a to se prvenstveno odnosi na smanjenje iskrcaja naše male plave ribe.

Vidljiva potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u 2022. godini po glavi stanovnika (per capita) u Republici Hrvatskoj iznosila je za nas rekordnih 24,36 kg/per capita, a u 2023. godini 22,96 kg/per capita.

Udio ulovljene ribe iznosi oko 85% dok ostalo pripada uzgojenoj ribi čiji se udio povećava od 2018. godine kada je potrošnja ribe iz akvakulture iznosila 2,5 kg/per capita do 3,8 kg/per capita koliko je iznosilo 2023. godine.

U 2022. godini, a gotovo isto je i za 2023. godinu, najviše smo konzumirali robnu skupinu svježe ili rashlađene ribe (oko 25%), potom riblje filete (20%), smrznutu ribu i glavonošce (udio svakog je cca. 15%) te pripremljenu ili konzerviranu ribu (12%). Robna skupina svježe ili rashlađene ribe je i ranijih godina na prvom mjestu ali se količinski smanjivala, dok se recimo u robnoj skupini smrznute ribe bilježi povećanje i to značajno u 2020. i 2021. godini kada su se provodile mjere uzrokovane COVID-19 pandemijom čija posljedica je bilo djelomično zatvaranje restorana i povećanje ulaznih sirovina za preradu i izvoz. U 2022. i 2023. godini udio smrznute ribe ostao je na dosegnutim razinama.

U pogledu vidljive potrošnje vrsta ili grupa organizama u Republici Hrvatskoj najveće količine odlaze na morsku ribu, poglavito ulovljenu, a potom i uzgojenu, prvenstveno je to plava riba, glavonošci (lignje, sipe, hobotnice) i demerzalne vrste poput oslića, bakalara, plosnatica i drugih vrsta bijele morske ribe (lubin, komarča i dr.), dok slatkovodna riba zauzima nisko mjesto u ukupnoj dostupnosti i potrošnji.